Summary
Dokumentarac predstavlja bosanskog glazbenika sa slovenskom putovnicom, pjesnika i pisca Damira Avdića. Pjevajući o ratu u Bosni i nemilosrdnim razaranjima, uspjeva istovremeno otkriti banalnost, bezvoljnost i neumornost trčanja za uspjehom/profitom u svakodnevnom društvu. Kada Avdić u dokumentarcu progovara o ratu i životu poslije rata, postaje buntovnik- kritičar kapitalizma.
Film je usmjeren na životnu priču tuzlanskog glazbenika, pisca i pjesnika sa slovenskom adresom, poznatom i pod nadimcima Bosanski Psiho, Diplomatz i Graha. Dokumentarac se temelji na njegovim autobigrafskim romanima ”Most na Krvi” i ” Enter Džehemen”, snimkama koncerata i scenskim nastupima. Istodobno u podlozi filma teku pjesme s njegovih albuma, a popraćen je i njegov odlazak u studio gdje radi na novom albumu. Avdić je osoba koja vješto koristeći dar govora, iskazuje svoj bezkompromisan stav i pogled na svijet, suprotstavljajući se subjektima svojih pjesama naoštrenom lirikom, kojoj može parirati samo direktan pucanj u čelo, izrečenom u bijesu slobode.
Njegov bezkompromisan stav zbunjuje/paralizira istovremeno i razjarene pankere i omamljene hip hopere, ušutkavajući tako i najglasnije lajavce. On je izravan, ne posustaje i svojim rječima tlači slušatelja; istina boli, osobito kad je Avdić a.k.a Diplomatz u sebisvojstvenom, pomahnitalom, sirovom i nemolisrdnom motu, kad mu krv navrije pa izgleda poput psihotičnog vampira koji ubija pogledom. Snažni hardkor rifovi, doslovno zakucavaju slušatelja, pa bez dvojbe možemo govoriti o goloj istini njegovih stihova. Na pozornici stoji sam, naoružan samo gitarom i glasom , pjeva o balkanskom ratu koji vječno živi u podsvijesti ljudi: traume, drame i strahovi. Za svoj rad na filmu i u kazalištu, u suradnji sa raznim glazbenicima nagrađen je od strane Fondacije Fariha Tarihbegovića.
Koncerti i romani dobro su prihvaćeni u zemljama regije i šire u izvanjskom svijetu.
Mnogi poznati i nepoznati glazbenici i intelektualci, govore o Avdiću u filmu, poput spisatelja Farika Šehića, redatelja i pjesnika Jana Cvitkoviča, glazbenog teoretičara Igora Bašina, Ede Maajke, Marka Bracelja, Miljenka Jergovića, Krune Lokotera i Admira Culumarića.
