Četvrtkom čitamo: 3 književne preporuke [1]
![Četvrtkom čitamo: 3 književne preporuke [1]](/storage/media/novost/2021/202160801e1b82a2c260093816.png)
Published: 22.04.2021.
Specijalna knjižnica Art-kino sa svojih polica izdvaja i preporučuje tri naslova! Ukoliko ne znate odakle biste krenuli pretraživati književno-filmsku građu Art-kina ili vam je naprosto potrebno malo čitateljskog nadahnuća, tu smo za vas svakog četvrtka s tri nove, tople preporuke.
-
Filmski medij kao (trans)kulturalni spektakl: Hollywood, Europa, Azija (Saša Vojković; Hrvatski kulturni savez)
Gledanje filma kroz očište kulturalnih studija danas je jedan od najplodonosnijih načina analize filmske umjetnosti, naročito u perspektivi promatranja određenog filma u odnosu na druge (domaće ili strane) kinematografije te društvene, političke i kulturne raznolikosti umreženog i globaliziranog svijeta u kojem živimo. Spone i utjecaji različitih kultura, primjerice, dalekoistočnih i (blisko)zapadnih nikad nisu bili jači, a film – kao jedna od dominantnijih umjetničkih tekovina 21. stoljeća – taj splet (trans)kulturnih prožimanja jasno određuje. Filmologinja i redateljica Saša Vojković u ovom pionirskom djelu domaće filmske teorije daje prvi i obuhvatan pregled dominantnog tematskog i metodološkog pristupa suvremenih kulturalnih studija, na temeljima interpretacije znamenitih filmova svjetske produkcije.
„Ova je knjiga u cijelosti posvećena tomu da ocrta ključne teme toga kulturalno-studijskog pristupa: uloga 'subjektivnosti' u kritičko-naratološkom pristupu filmu uopće; ideološki učinci tehnološkoga kompleksa (onoga tradicionalno filmskog, kao i novih tehnologija, tzv. novih medija), pitanja roda, rase, manjinskih grupa, etniciteta i teritorijalnosti u suvremenim narativnim filmovima... Sve to promotreno je iz kombinirane psihoanalitičke, postkolonijalne i postmodernističke perspektive. Autorica pritom potanko analizira prikladne primjere iz različitih filmova, a uzima podjednako u obzir klasična svjetska, ali i suvremena hrvatska, holivudska i azijska djela.”, Hrvoje Turković.
Ukratko, obavezno štivo za kulturologe filmofile i sve koji se tako osjećaju.
-
Godard biografija (Antoine de Baecque; Sandorf i Mizantrop)
„Ova biografija je potraga za okusom Godardove kave“, piše u uvodu autor Antoine de Baecque. Ova neobična opaska sažima teškoće s kojima se morao suočiti slažući „arhivski puzzle“ i pokušavajući uhvatiti „bez njega, uz pomoć drugih“ protejski lik živuće legende sedme umjetnosti. Nimalo olakotna okolnost nije bila ni činjenica da je riječ o prvoj Godardovoj biografiji, objavljenoj na sineastov osamdeseti rođendan. Kako bilo, končani rezultat impresivan je: pred nama izranja portret deklasiranog mladića, buntovnog predvodnika novog vala, redatelja kultnih filmova, cinika zaljubljenog u paradokse, političkog agitatora, osporavanog samoreklamera, provokativnog mizantropa i pustinjaka iz Rollea, kontroverznog filmaša kojemu je pravilo bilo kršenje pravila, i nepredvidljivog, samosvjesnog – ili bezobraznog – umjetnika koji je na pitanje hoće li film umrijeti s njim odgovorio da mu je to jedina nada i životni cilj. Godarda, kojeg su filmofili i kritičari u pojedinim fazama njegove karijere proglašavali bogom, i koji danas ima mitski status, Antoine de Baecque osebujnim stilom predstavlja u svoj njegovoj kompleksnoj autentičnosti, usput panoramski oslikavajući kulturni krajolik Francuske i Europe dvadesetog stoljeća, krajolik kojeg je Jean-Luc Godard neizostavnim dijelom.
… piše na poleđini elegantnih crnih korica nesumnjivo najcjelovitije biografije ikone francuske i svjetske kinematografije. Na jednom mjestu ujedinjena su sva kontradiktorna lica francuskog redatelja čije je ime, u konačnici, postalo sinonimom za (europsku) kinematografiju. Ima li toplije preporuke od strane jednog (europskog) kina?
-
Crni talas (Bogdan Tirnanić; Filmski Centar Srbije)
Jugoslavenska kinematografija na međi šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća iznjedrila je pokret čija je sklonost prema eksperimentiranju u formi, prikazu i oštroj kritici mračnih strana života u ondašnjoj državi, zauzela jedinstveno u filmskoj umjetnosti ovih prostora, povezano sa sličnim trendovima u svjetskim kinematografijama (prije svega francuski Novi val). Isti je fenomen jedna od najvećih kritičkih opresija u povijesti jugoslavenske kinematografije. Iz pera Bogdana Tirnanića pritom stiže najkompetentnija, najsveobuhvatnija i najsistematičnija knjiga ikad napisana na ovu temu. Kao jedan od suvremenika „crnog talasa“ autor lucidno analizira diskutabilne i nepravedno etiketirane filmove, politički i ideološki background njihove pojave i nestajanja s scene, kao i diskvalifikacije njegovih tvoraca s kulturnog prostora. Ova je knjiga jedinstveni prošireno-feljtonski vodič za ljubitelje crnovalne filmske produkcije.
Građa specijalne knjižnice Art-kino dostupna je svim članovima i članicama Filmskog kluba Art-kina.
Trenutno je radno vrijeme knjižnice radnim danom, od utorka do četvrtka, između 10 i 14 sati.
Građu knjižnice možete istražiti i putem online kataloga: bit.ly/3n6IfPD
Više doznajte na: www.art-kino.org/hr/o-kinu/biblioteka