Željko Senečić, scena i stil - News | Art-kino Croatia

Povodom devedesete godišnjice rođenja Željka Senečića na prosinačkom programu Art-kina nalazi se prigodni ciklus Željko Senečić, stil i scena kojim se odaje počast ovom izuzetnom i svestranom filmskom djelatniku čiji je scenografski rad obilježio poveći dio relevantne jugoslovenske i hrvatske kinematografije.

Slikar, scenograf, redatelj (kazališni i filmski), scenarist, pisac i dramatičar, kolumnist… Željko Senečić svestrana je umjetnička ličnost, neiscrpne inspiracije. No za potrebe filmske povijesti Senečić će svakako ostati upamćen po svom radu na televiziji i filmu – kao scenograf.

RONDO

Ciklus Željko Senečić, stil i scena otvara se u srijedu, 6. prosinca u 20 sati, projekcijom moderinstičkog klasika jugoslavenske i hrvatske kinematografije Rondo (1966.) Zvonimira Berkovića.

Kazališni scenograf Feđa (Relja Bašić) i studentica Neda (Milena Dravić) bračni su zagrebački par koji svoju ponešto boemsku svakodnevicu provodi u jednoj decentno namještenoj donjogradskoj mansardi. Svake nedjelje, na Feđinu inicijativu, ritualno ih posjećuje sudac Mladen (Stevo Žigon) uz partiju šaha s Feđom, ali i povremene razgovore o umjetnosti. Iako povučen i čovjek od malo riječi, postepeno dolazi do zbližavanja Mladena i Nede koje svrši preljubom. Nakon kraće pauze, ritual se nastavi.

Djelo komornog ugođaja i intrigantne psihološki razrađene priče od svog premijernog prikazivanja u Puli (Srebrna arena za film i glumicu te Zlatna arena za scenarij, fotografiju i glumca – Relja Bašić), svojom je strukturom rađenom prema glazbenoj formi ronda, fotografijom inspiriranom mekim svjetlosnim tonovima slika Miljenka Stančića (Tomislav Pinter) te scenografskim rješenjima urbanih interijera (Željko Senečić) privukao značajnu pažnju kritike i publike, što se nije uvijek događalo s filmovima koji su predstavljali nove tendencije u umjetnosti i nosili oznaku modernizma, a s uspjehom je prikazivan i u inozemstvu.

DOGAĐAJ

Ciklus se nastavlja u ponedjeljak, 11. prosinca u 20 sati antologijskom dramom Vatroslava Mimice Događaj (1969). Radnja filma prati djeda (Pavle Vuisić) i njegovog maloljetnog unuka (Serđo/Srđan Mimica) u povratku sa stočnog sajma na kojem su prodali konja. Na putu ih presretnu lugar (Boris Dvornik) i njegov prijatelj Matijević (Fabijan Šovagović) s namjerom da ih opljačkaju i ubiju. Djed se sukobljava s obojicom i odvlači pažnju s unuka koji bježi u šumu i pronalazi sklonište kod lugarove žene (Neda Spasojević).

Film Događaj u filmografiji Vatroslava Mimice značio je napuštanje izrazito modernističkog senzibiliteta koji dominira autorovim opusom 60-ih godina i vraćanje klasičnoj naraciji. Smirenje na formalnom planu ipak se ne odnosi i na sadržajni koji i dalje ostaje tematski vezan uz raščlanjivanje iracionalnih čovjekovih stanja pa je ugođaj filma priklonjen naturalističkom prosedeu, čemu je svakako doprinijeo i ruralni ambijent, te žanrovski oslonjen na konvencije trilera i horora kojim dominiraju upečatljiva glumačka ostvarenja ponešto groteskne intonacije kojom se podvlači morbidna atmosfera radnje i psihotična stanja likova. Događaj je u Puli nagrađen srebrnim arenama za film i režiju te Zlatnom arenom za kameru (Fran Vodopivec) i danas se smatra antologijskim ostvarenjem.

KUĆA

U nastavku ciklusa slijedi dugometražni prvijenac etabliranog dokumentarista i tvorca većeg broja kratkometražnih filmova Bogdana Žižića Kuća (1975.), jedan od vrhunaca socijalno-kritički intoniranoga filma 70-ih godina kojima, za razliku od modernističkih 60-ih, dominira žanrovska, realistički orijentirana struja filma zbog čega ne iznenađuje posezanje za konvencionalnim filmskim tehnikama, poput linearnog izlaganja naracije i nesklonosti manirizmu. Kuća je u Puli 1975. godine nagrađena Velikom zlatnom arenom te Zlatnom arenom za najbolju glumicu (Jagoda Kaloper). Scenarij za film supotpisuju redatelj i Željko Senečić, koji je ujedno i scenograf. Film se prikazuje u subotu, 16. prosinca u 20 sati.

LIMENI BUBANJ

Ciklus Željko Senečić, scena i stil zatvara projekcija jednog od najuspješnijih i najhvaljenijih ostvarenja njemačke kinematografije iza Drugog svjetskog rata, filma Limeni bubanj Volkera Schlöndorffa, u subotu, 23. prosinca u 20 sati.

Film prati dječaka Oskara (David Bennent) koji odbija odrasti i ući u iskvareni i zastrašujući svijet odraslih u kojem nacisti preuzimaju vlast, a razbor ima sve manju vrijednost. Ne odvaja se od svojega limenog bubnja kojim iritira odrasle, a ako mu ga netko pokuša oduzeti, vrištanjem lomi stakla. Filmska adaptacija redatelja Volkera Schlöndorffa kontroverzne knjige njemačkog pisca Güntera Grassa, u produkciji koje je sudjelovao i Jadran film, i sama je izazvala kontroverzu na festivalu u Cannesu gdje je 1979. godine podijelila glavnu nagradu s Apokalipsom sada F. F. Coppole koji je slovio za neupitnog favorita pa se odluka žirija tumačila kao protežiranje europskoga filma. Interpretaciju na stranu, film je na dodijeli Akademijinih nagrada sljedeće godine osvojio i svoga Oscara u kategoriji koja se danas naziva najboljim međunarodnim filmom. Pored Branka Lustiga koji se na filmu našao u ulozi asistenta redatelja, na njegovom snimanju sudjelovao je i Željko Senečić koji supotpisuje scenografiju s Poljakom Piotrom Dudzinskim.

U konačnici, kada se pogleda popis samo 'izabranih djela' na kojima je Željko Senečić potpisan kao umjetnik interijera i eksterijera, postaje jasno koliki je zapravo njegov doprinos jugoslavenskoj/hrvatskoj filmskoj umjetnosti: Prometej s otoka Viševice, Događaj, Rondo, Ljubavna pisma s predumišljajem, Breza, Četvrti suputnik, Imam dvije mame i dva tate, Tko pjeva zlo ne misli, Kad čuješ zvona, Kiklop, Glembajevi i brojni drugi…

Za svoj rad četiri puta je nagrađivan Zlatnim arenama u Puli, a dobitnik je i nagrade Vladimira Nazora za životno djelo te Nagrade za životno djelo za scenografiju na Motovunskom filmskom festivalu i Zlatnog Oktavijana za životno djelo za scenografiju u hrvatskoj kinematografiji.

Program se provodi u suradnji s Jadran filmom i Hrvatskom kinotekom (HDA).

Ulaznice za filmove su u prodaji, a dostupne su na blagajni Art-kina koja se otvara sat vremena prije početka prve projekcije u danu i putem stranice ulaznice.hr.