Jim Jarmusch - Directors | Art-kino Croatia

Jarmusch, Jim, američki redatelj (Akron, Ohio, 1953). Studirao englesku književnost na Sveučilištu Columbia te film na Sveučilištu New York, pod mentorstvom N. Raya. Prema vlastitom scenariju snima i montira prvi igr. film Neprekidni praznici (1980), koji odražava utjecaje njujorškog undergrounda i eur. modernističkog filma, te najavljuje temeljne motive svojega opusa – prikaz društvenih marginalaca, putovanje, nekomunikativnost, opsjednutost ikonama pop-kulture.

U drugom igranom filmu Čudnije od raja (1984), proširenoj inačici kratkog filma Novi svijet, tim se motivima pridružuje percepcija Amerike očima autsajdera, a izdvaja se minimalističkim stilom i humornim dijalozima. Film je skrenuo pozornost na redatelja nakon debitantske nagrade na festivalu u Cannesu.

Sljedeći, kultni film → Pod udarom zakona, razrađujući prethodne motive u parodiji zatvorskog filma s trima bizarnim likovima, gradi komiku nerazmjerom entuzijastičnog doživljaja Amerike tal. imigranta i ravnodušnosti dvojice pravih Amerikanaca. Sličnih preokupacija i metažanrovske motivacije, ali drukčije narativno-strukturalne gradnje, tri su omnibus-priče Tajanstvenog vlaka (1989), povezane fascinacijom Jarmuscha i njegovih likova pop-glazbom (E. Presleyem) i općenito pop-kulturom, dok je Noć na zemlji (1991), s pet taksi-priča iz pet vremenskih zona, izravna posveta europskim i američkom uzorima.

Filmom → Mrtav čovjek, revizionističkim vesternom u kojemu je mit o amer. granici podvrgnut brojnim inverzijama te poništenju metafizičkim putovanjem u »smrt«, počinje nova etapa njegove karijere obilježena filmovima sumorna i liričnija raspoloženja, kojima pripada i preradba gangsterskog žanra u filmu Put samuraja (1999).

Povremeno snima dokumentarne i kratke filmove (istaknuta serija Kava i cigarete), te nastupa kao cameo-glumac u filmovima američkih nezavisnih autora (Dim u lice W. Wanga, 1995; Oštrica zločina, B. B. Thorntona, 1996) i europskih prijatelja.

Jedinstven filmski svijet, distingvirani minimalistički stil i ustrajavanje izvan matice holivudske kinematografije čine ga jednim od najvažnijih američkih redatelja 1980-ih i ključnom figurom američkog nezavisnog filma općenito, a zbog osjetnih utjecaja europskih, osobito modernističkih autora, poput M. Antonionija i F. Fellinija, i »najeuropskijim« američkim redateljem.

Autorica teksta: Diana Nenadić / preuzeto s web stranice Filmskog leksikona