Gospodin Klein - Filmovi | Art-kino Croatia

Pariz 1942. godine. Grad je pod nacističkom okupacijom i u toku je represija nad Židovima. Robert Klein (Alain Delon) prekupac je umjetnina kojem situacija ide na ruku jer od ljudi židovskog podrijetla kupuje vrijedna umjetnička djela gotovo u bescjenje. Sve do trenutka dok pred vratima svoga stana ne pronađe primjerak Židovskog informatora naslovljenog na svoje ime i prezime. Svjestan kakve bi to probleme moglo izazvati, g. Klein odlazi u redakciju ispraviti nesporazum, no tamo shvati kako su novine ustvari policijsko glasilo te da u Parizu očito živi još jedan Robert Klein. Ali da bi od sebe odagnao bilo kakvu sumnju, g. Klein odluči pronaći svoga 'dvojnika'.

Američki redatelj s europskom adresom Joseph Losey na snimanje filma Mr Klein odlučio se nakon neuspješnog pokušaja produciranja scenarija U potrazi za izgubljenim vremenom svog dugogodišnjeg suradnika, britanskog pisca Harolda Pintera, inspiriranog, dakako, romanesknim ciklusom francuskog književnika Marcela Prousta. Priča pak o g. Kleinu inspirirana je stvarnim događajem, poznatim kao Deportacija Vel' d'Hiv, u kojem su francuske kolaboracionističke vlasti u dva dana uhapsile više od 13 tisuća Židova i organizirale njihovu deportaciju u Auschwitz. Sam ugođaj radnje i njen dvosmisleni završetak neodoljivo podsjećaju na književni svijet Franza Kafke, dok je tema zamijene identiteta mnogim kritičarima u svijest isto tako neodoljivo prizvalo g. Hitchcocka i filmove poput Saboter i Sjever, sjeverozapad. Onima pak koji su gledali kontroverzni dokumentarni film Marcela Ophulsa Le chagrin et la pitié (1969), radnju su filma vrlo lako mogli poistovjetiti sa slučajem Mariusa Kleina, vlasnika trgovine u Clermont-Ferrandu, no za utemeljenost ovog navoda valjalo bi pitati pisce scenarija Franca Solinasa i Fernanda Morandija. Inače, ovo je bila druga suradnja Alaina Delona sa 'sumnjivim' redateljem, u kojoj je glumac tumačio potpuno oprečnu ulogu od g. Kleina, onu ubojice Lava Trockoga. Film je premijerno prikazan u canneskom glavnom programu, no te je godine Zlatnu palmu kući ponio Scorseseov Taksist.