Medena zemlja - Filmovi | Art-kino Croatia

Medarica Hatidže živi s bolesnom majkom i pčelama u izoliranom makedonskom planinskom mjestašcu. Njihov težak, ali harmoničan suživot neočekivano uzdrma dolazak novih susjeda. Mnogobrojna i glasna obitelj predvođena beskrupuloznim pater familiasom Husseinom nastanjuje svoju kamp prikolicu pored Hatidžine kamene nastambe. Fascinantan film u kojem se ogleda suvremeni odnos čovjeka prema prirodi – njegova nemilosrdna eksploatacija i zanemarivanje u slijepoj utrci za maksimiziranjem profita.

Arhiva:

“Pakao, to su drugi!” – konačno će shvatiti jedan od junaka Sartreove drame Iza zatvorenih vrata, koji se zatočen u društvu nepodnošljivih ljudi uzalud nada odlasku u “pravi” pakao. Slična pomisao sigurno je barem jednom prošla glavom sredovječne medarice Hatidže, junakinje ovogodišnjeg festivalskog hita Medena zemlja, čiji težak, ali harmoničan život s bolesnom majkom i pčelama na izoliranom makedonskom obronku neočekivano uzdrma dolazak novih susjeda. Mnogobrojna i glasna obitelj predvođena beskrupuloznim pater familiasom Husseinom nastanjuje svoju kamp prikolicu pored Hatidžine kamene nastambe, zajedno sa stadom krava, mačaka i kokoši. Medarica se isprva ne buni, dapače, čini se da joj godi druženje, pogotovo s djecom koju sama nikada nije imala. Tražeći dodatni izvor zarade, Hussein se vrlo brzo počne interesirati za Hatidžin zanat kojem ga ona rado podučava. Pritom ga upozori da uvijek, ali uvijek mora ostaviti polovicu meda za svoje pčele koje bi u suprotnom mogle napasti njezine i ugroziti cijelu proizvodnju… 

Makedonski dvojac proveo je gotovo tri godine u snimanju svakodnevnice fascinantne i hrabre turske medarice koja je donedavno sa svojom majkom bila jedina stanovnica nedostupnog planinskog mjestašca. Opredjeljujući se za formu opservacijskog dokumentarca, autori distancirano prate njezin duboko posvećen rad s pčelama, iscrpljujuće odlaske na satima udaljenu tržnicu kako bi prodala svoje proizvode, te dirljivo nježan odnos s onemoćalom i nagluhom majkom. Pojava temperamentnih i živopisnih nomada, dijametralno suprotnog načina života i vrijednosti, redateljima je došla kao ludi blagoslov i prilika za razvoj klasičnije narativne strukture s neizbježnom pojavom konflikta. A upravo se u tom na momente šarmantnom i humornom sukobu ogleda suvremeni odnos čovjeka prema prirodi – njegova beskrupulozna eksploatacija i zanemarivanje u slijepoj utrci za maksimiziranjem profita. Medena zemlja utoliko poprima karakter iznimno aktualne osobne i političke geste za očuvanje i održivo korištenje sve manje dostupnih prirodnih resursa.