Sinopsis
Mate Bakula, sredovječni, pomalo već oronuli direktor važnog zagrebačkog poduzeća, otputuje sa suprugom na rodni otok Viševicu kako bi prisustvovao svečanom otkrivanju spomen-ploče, posvećene partizanima tog kraja. Za vrijeme boravka na otoku, Matu salijeću uspomene iz prošlosti, na partizansku mladost, prvu ljubav odnosno prvu suprugu i na silan vlastiti entuzijazam oko dovođenja struje na otok, koji mještani nisu shvatili.
Komentar (Filmski programi)
Film tzv. razlomljene strukture, Prometej s otoka Viševice svojevrsnom je inačicom tehnike struje svijesti (retrospektivni fragmenti snimljeni su u drastičnoj varijanti tzv. visokog ključa) i prvi hrvatski i jugoslavenski cjelovečernji igrani film radikalno modernističke poetike. U liku Mate Bakule spojene su značajke Prometeja, Don Quijotea i Hamleta, a film većim dijelom ima provokativan naboj spram tadašnjeg socijalističkog poretka, sugerirajući da osobne i skupne žrtve podnesene za društveni napredak nisu bile opravdane; no u samoj završnici ta se perspektiva mijenja i film zaključuje podoban svršetak. Prometej s otoka Viševice nagrađen je na festivalu u Puli Velikom zlatnom arenom za najbolji film (ex aequo s filmom Tri) te Srebrnom arenom za režiju (ex aequo sa Živojinom Pavlovićem), a dobio je i nagradu publike Jelen tjednika VUS.
Festivali i nagrade
12. Festival jugoslavenskog igranog filma, Pula, 1965 - Velika zlana arena i Srebrna arena (režija);
U sklopu
Portret: Vatroslav Mimica
U ciklusu filmova Vatroslava Mimice (od 5. do 8.6.) naći će se filmovi Prometej s otoka → više
05.-08.06.2014.
Ponedjeljak ili utorak
Jugoslavija, 1966., režija: Vatroslav Mimica, igrani
Kaja, ubit ću te!
Jugoslavija, 1967., režija: Vatroslav Mimica, igrani
Događaj
Jugoslavija - Hrvatska, 1969., režija: Vatroslav Mimica, igrani