Filmovi Šejle Kamerić - Prikazivanja | Art-kino Croatia

Šejla Kamerić je bosanskohercegovačka umjetnica koja se bavi videom, filmom, instalacijom i opremom knjiga. Od 2003. je član Europskog parlamenta za kulturu. Njen kratki film “Šta ja znam” nagrađen je na Međunarodnom filmskom festivalu “Croosing Europe” u Linzu 2007. godine te je sudjelovala u programu Venecijanskog filmskog festivala 2007. godine. Od 2007. je korisnica jednog od najvećih svjetskih programa za pomoć umjetnicima Residency grant kao i članica DAAD‐a (German Academic Exchange Service).

Šta ja znam (BiH, 2007, 16') nastao je u režiji Šejle Kamerić i Timura Makarevića. Radnja filma odvija se u jednoj kući oko koje su prepletene ljubavne priče. Jedna ljubav utječe na drugu. Priča je napisana kao sjećanje na tuđe ljubavi čiji svjedok autorica nije bila. Kuća u priči je stvarna.
Sreća (Glück) (r./s. Šejla Kamerić, p. Amra Bakšić Čamo, Jovan Marjanović i Elvira Geppert, BiH, Njemačka, 2010., 17') je inspirirana zbirkom pripovjedaka Mirka Kovača „Nebeski zaručnici“. Kao mantre, ove riječi su instrument razmišljanja koji gledatelja vodi u drugačiju dimenziju, gdje potraga za srećom postaje jedini način preživljavanja. Film je na Zagreb Film Festivalu osvojio posebnu nagradu žirija.
Apollo: Prvo ratno kino (r. Šejla Kamerić, BiH, 2013., dokumentarni, 15') govori o ratnoj 1993. godini kada je Sarajevo bilo pod opsadom. Usprkos svemu mala grupa entuzijasta otvara prvo ratno kino koje za njih predstavlja razliku između preživljavanja i življenja.
1395 dana bez crvene (UK, BiH, 2011., 63') zamišljen je, razvijen i snimljen kao zajednički projekt Šejle Kamerić i Anrija Sale. Mlada žena prolazi praznim ulicama grada. Na svakom raskrižju zastaje i osluškuje. Da pričeka ili da potrči? Grad je Sarajevo, a put kojim se žena kreće postao je poznat kao Aleja snajpera. Bilo je to za vrijeme opsade grada koja je trajala od 1992. do 1996. Žena, koju glumi španjolska glumica Maribel Verdú ponovno proživljava traume iz vremena opsade; to je njezino individualno putovanje kroz kolektivnu memoriju grada. *