Pasolini 1922. - 2022. - Ciklusi i festivali | Art-kino Croatia

Malo je uistinu autora koji su toliko uspješno provocirali i skandalizirali svoju okolinu kao P.P.Pasolini da se čak i njegova brutalno nasilna smrt koja ga je zadesila u naponu kreativnosti smatra kontroverznom. Zašto? Pa takav mu je, kazao bi cinik, bio stil. No da, umjetnikova vizija poetskog jest bila opora i često skandalozna, ali nikako bez ljepote. Neiskvarene životne ljepote koja ne preza pred tragičnim jer u njemu pronalazi istinsku ljubav prema životu. A takvu se danas rijetko sreće. Osobito na filmu, čiji je medij teoretski okarakterizirao kao 'jezikom koji je ispisala stvarnost.' Jer kada je pjesnik, pisac, dramatičar, esejist i novinar shvatio da mu riječi nisu dovoljne za opisivanje stvarnosti, Pasolini se odlučio izraziti kamerom, ispisujući njome svoje poetske filmove u kojima je, kako reče jedan kritičar, 'pokušao pomiriti Krista, Marxa i Freuda.' Većinu kojih će, uostalom, riječka publika imati priliku pogledati tijekom travnja i svibnja u retrospektivnom programu kojim Art-kino obilježava stogodišnjicu autorovog rođenja. Također, i njegovu cjeloživotnu borbu protiv fašizma. Prvi, dakle, u nizu filmova bit će u neorealističkom stilu snimljeni prikaz ljudi s ruba i na rubu života Mamma Roma (12. 4. u 20 sati), u kojem svojim silovitim glumačkim nastupom dominira Anna Magnani, te nadasve originalnog i poetski osebujnog tumačenja kanonskog kršćanskog teksta u Evanđelju po Mateju (19. 4. u 19 sati) koji je izazvao kontroverzu još tijekom snimanja. Sljedeći na rasporedu su filmovi iz tzv. redateljeve mitske faze: Teorema (26. 4. u 19 sati) i Svinjac (3. 5. u 19 sati), koji predstavljaju radikalni alegorijski napad na temelje buržoaskog društva, odnosno obitelj i privatno vlasništvo, a utemeljene su na Pasolinijevoj interpretaciji antičkih dramatiziranih mitova, dok su filmovi skupljeni pod zajednički nazivnik Trilogija života, koju čine adaptacije klasičnih djela renesanse i arapske književne baštine: Dekameron (10. 5. u 19 sati), Canterburyjske priče (17. 5. u 19 sati) i Cvijet tisuću i jedne noći (24. 5. u 19 sati), a kojom se retrospektiva završava, možda ponešto stilski neujednačena djela, ali zato iskrena autorova posveta radosti življenja i pripovijedanja (koja su postigla zapažen međunarodni uspjeh i priznanja struke, a Pasolinija, sasma proročki, navela da se posveti radu na Trilogiji smrti).