Program
Tri filmske knjige iz edicije Rakurs Hrvatskog filmskog saveza predstavit će filmolozi Jurica Pavičić, Krunoslav Lučić i Nikica Gilić te urednica edicije Diana Nenadić.
Osim činjenice da ih pojedinačno potpisuju pripadnici mlađe i srednje generacije hrvatskih kritičara i/ili filmologa, tri najnovija izdanja u ediciji Rakurs Hrvatskog filmskog saveza – Klasici hrvatskog filma jugoslavenskog razdoblja Jurice Pavičića, Neke tendencije klasičnoga filma: tri eseja Bruna Kragića i Filmski stil: teorijski okvir i stilistika hrvatskog igranog filma Krunoslava Lučića povezuje razmjerna ili okvirna posvećenost problematici filmskoga filma. Bruno Kragić pritom se bavi stilskim tendencijama hollywoodskoga filma, dok Jurica Pavičić i Krunoslav Lučić oskudnoj filmološkoj literaturi o domaćem filmu prilažu studije o hrvatskom igranom filmu jugoslavenskog razdoblja.
Krunoslav Lučić pritom polazi od suvremene teorije filmskoga stila zasnovane na takozvanom funkcionalnom pristupu kako su ga formulirali i primjenjivali filmolozi Noël Caroll i David Bordwell, te na srodnom mu konfigurativnom pristupu hrvatskoga filmologa Hrvoja Turkovića. Uz analitičku razradu bitnih sastavnica i načela filmskoga stila, knjiga nudi teorijsko objašnjenje mehanizma njegova funkcioniranja na primjerima iz svjetske kinematografije, kao i konkretan opis različitih općih stilskih konfiguracija, poput klasične i modernističke, te njihovih specifičnih stilskih varijanti u hrvatskom dugometražnom igranom filmu u razdoblju između 1945. i 1991. godine. Varijante klasične i/ili podtipovi modernističke konfiguracije analiziraju se u filmovima Ante Babaje, Branka Bauera, Zvornimira Berkovića, Kreše Golika, Fadila Hadžića, Vatroslava Mimice, Zorana Tadića i Ante Peterlića.
Baveći se istim razdobljem, Jurica Pavičić usredotočuje se na desetak ključnih hrvatskih redatelja i nešto više filmova, kako bi kroz poetičke modele koje predstavljaju – od poslijeratnog socrealizma, preko klasičnog narativnog stila, raznih modernističkih grananja, pa do praške škole i novožanrovskog postmodernitičkog filma 1980-ih - ispričao i povijest hrvatskoga filma do 1990. Izabrane filmove − Babaje, Bauera, Berkovića, Bulajića, Golika, Grlića, Mimice, Papića, Tadića i Tanhofera interpretira u širem društvenom i ideološkom kontekstu, pokazujući što su oni značili onodobnoj, a što znače današnjoj publici.
Knjiga Bruna Kragića pak prilog je dosadašnjim proučavanjima klasičnoga filma, i to onoga hollywoodskoga. Držeći da je riječ o daleko heterogenijem fenomenu no što prevladavajući opisi podrazumijevaju, autor polazi od stajališta da se klasični stil, prolazeći kroz razne preobrazbe, sučeljavao s vlastitim pretpostavljenim suprotnostima, ulazio u dijalog s baroknim, modernističkim i eksperimentalnim temperamentima koji su ga mijenjali supostojeći unutar klasičnoga filma. Eseji u ovoj knjizi ponajviše se usredotočuju na određene retoričke i poetičke odmake od funkcionalne paradigme, u narativnim digresijama i stankama, napose u filmovima Johna Forda, u nekim fazama poetika i opusa drugih hollywoodskih redatelja koje se mogu vezati uz ideju kasnoga stila, te u glumačkim utjelovljenjima iste te ideje.
Tekst: Diana Nenadić.
Nakon predstavljanja knjiga, na repetoaru Art-kina naći će se Ritam zločina Zorana Tadića.